---

 

"Reci: - Allah vam poklanja pažnju samo zbog vaše dove.” (El-Furkan, 77)
"A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu: odazivam se dovi molitelja kada me zamoli.” (El-Bekare, 186)
"Gospodar vaš je rekao: - Zovite Me (dovu Mi cinite), Ja cu vam se odazvati! Uistinu! Oni koji se budu oholili prema obožavanju Mom, uci ce u Džehennem poniženi.” (Gafir, 60)


Kur’an je Božija, dž.š., Objava, Rijec i Uputa. On je putokaz ljudima i jasan dokaz pravoga puta i razlikovanja dobra od zla. Objavljivan je Muhammedu, s.a.v.s., u vremenskom periodu od dvadest i tri godine njegove poslanicke misije. Prenesen je i sacuvan putem mutevatir predaje koja s naucne strane ne ostavlja ni najmanje sumnje u autenticnost onoga što se prenosi. Tako je svaka kur’anska rijec sacuvana baš onako kako je objavljena i muslimani imaju u potpunosti sacuvan izvornik svoje svete knjige.
Kur’an je Božiji, dž.š., govor koji je upucen covjeku: nj ... Pročitajte više »

---

Povodom mubarek ramazana


Svake godine, kada nastupi mjesec ramazan, u prilici smo vidjeti i cuti kako se po našim džamijama pred duše umrlih 'poklanjaju' hatme. To 'poklanjanje' ima dvije forme: Jedni su licno proucili hatmu i onda (javno) poklanjaju sevap od tog dobrog djela svojim preminulim, dok drugi, pak, s obzirom da ne znaju arapsko pismo i ne mogu sami uciti Kur'an, hatme ili jasine 'narucuju' od svojih efendija, pa onda to zajednicki, pred cijelim džematom, "poklanjaju” svojim umrlim. Kakav je stav islama o tom pitanju? Da li umrli imaju koristi od takvog ucenja? I, je li živi samo to mogu uciniti za svoje mrtve? Od cega umrli, doista, imaju koristi? Ovaj prilog daje odgovor na ta i slicna pitanja.


Sasvim je prirodno da covjek žali i tuguje, kada umre neko ko mu je drag. To je prirodni osjecaj. Po islamskom ucenju smrt nije kraj, to je samo preseljenje ili selidba (intiqal ili rehil) sa ovog prolaznog svijeta (dunjaluka) u buduci ... Pročitajte više »

Sira – Muhammedov, sallallahu 'alejhi ve sellem, životopis (6)

Muhammed, sallallahu 'alejhi ve sellem, posljednji je Allahov Poslanik. Allah Uzvišeni ga je odabrao da dostavi Njegovu poruku i uputu ljudima. Slanje Muhammeda, sallallahu 'alejhi ve sellem, najveća je milost i blagodat Gospodara svjetova. On, kao dostavitelj Allahove riječi i upute, uzor je ljudima u svim segmentima života. Zato je poznavanje Poslanikovog životopisa od izuzetne važnosti za svakog čovjeka; za muslimane zbog toga što ne mogu biti pravi vjernici osim ako se ugledaju u Poslanika i njegov život, a za nemuslimane zbog toga što bi trebalo, prije konačnog suda o Muhammedu i njegovoj misiji, da upoznaju njegov život i djelo. U ovom prilogu govori se o Poslanikovom, sallallahu 'alejhi ve sellem, djetinjstvu i teškim životnim okolnostima koje su pratile kao i poukama koje se iz toga mogu izvući.

Muhammedov, s.a.v.s., otac 'Abdullah umro je prije rođenja svog sina. To se desilo za v ... Pročitajte više »

Bolesti savremenog društva


Droga, ta pošast savremenog svijeta, sve više uzima maha medu mladima, prije svega srednjoškolcima i studentima dok se prosjecna starost ovisnika iz godine u godinu smanjuje. Prema aktuelnim istraživanjima, drogu najviše koriste mladi u dobi izmedu 14 i 25 godina života. Uzimaju je iz znatiželje, dosade, potištenosti, želje za avanturom, slabosti da odbiju ponudeni im izazov, kao i zbog nedostatka cvršce veze s porodicom. Kako se suprotstaviti tom velikom poroku i zlu, kako od njega zaštiti našu omladinu? Šta uraditi sa onima koji su vec probali drogu i postali ovisni o njoj? Da bismo bilo šta na tom planu mogli uciniti, potrebno je, najprije, izgradivati svijest o tome šta je droga i zbog cega se konzumira. Ovaj prilog posvecen je upravo toj problematici.


Danas se u svijetu mnogo govori o ovisnosti i ovisnicima. Savremeni nacin života, u kojem su vjera u Boga, dž. š., i buduci svijet ili sasvim potisnuti ili ... Pročitajte više »

Islamska civilizacija i njeni uticaji na Zapad


Islam i njegovi sljedbenici su izgradili civilizaciju koja je više od hiljadu godina imala dominantnu ulogu na svjetskoj pozornici. Jedna od najvažnijih specificnosti islamske civilizacije je u cinjenici da je rijec o civilizaciji uravnoteženosti i srednjega puta koja je spojila nauku i vjeru, uspostavila ravnotežu izmedu duha i materije i nije razdvojila ovaj od buduceg svijeta. To je bitna odlika islamske nad drugim civilizacijama koje primarnu pažnju poklanjaju materijalnoj strani života, tjelesnim potrebama i ljudskim porivima, pridajuci, putem iznalaženje mogucnosti što bržeg zadovoljenja potreba za užitkom, vecu pažnju ovosvjetskom životu, ne nalazeci odgovarajuce mjesto za Uzvišenog Stvoritelja i buduci svijet u svojoj filozofiji i svome misaonom i obrazovnom organizovanju. Islamska civilizacija zbližila je covjeka s Uzvišenim Stvoriteljem, povezala Zemlju s nebesima, ovaj svijet potcinila buducem, spojila duh ... Pročitajte više »