Main » 2011 » September » 30 » Hadis o imanu
10:02 PM
Hadis o imanu

Ovaj hadis je jako važan, zato što pojašnjava kompletnu vjeru. Kaže Poslanik, sallAllahu alejhi we sellm: ''To je bio Džibril, alejhisselam, došao je da vas poduči vašoj vjeri.'' Ovaj hadis je došao u ovoj formi da bi bio što upečatljiviji, što važniji, da bi što više pažnje pobudio kod ashaba.

Umer ibn el-Hattab, radijAllahu anhu, pripovijeda: ''Jednog dana sjedili smo kod Allahovog Poslanika, sallAllahu alejhi we sellem, te se iznenada pojavi jedan čovjek izuzetno bijele odjeće, jako crne kose, bez ikakvih znakova putovanja na sebi, a niko od nas ga nije poznavao. Približi se Allahovom Poslaniku, sallAllahu alejhu alejhi we sellem, i sjede pored njega, tako što je prislonio svoja koljena uz njegova i svoje ruke stavio na natkoljenice, a potom reče: 'O Muhammede, obavijesti me o Islamu!' Allahov Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, reče mu: 'Islam je da posvjedočiš da nema drugog boga osim Allaha, i da je Muhammed, sallAllahu alejhi we sellem, Allahov Poslanik, da obavljaš namaz, daješ zekat, postiš ramazan i da hodočastiš Bejtullah, ako si u mogućnosti.' On tada reče: 'Istinu si kazao.' Mi smo mu se čudili (veli Umer); pita ga, zatim mu potvrđuje. Čovjek ponovo reče: 'Obavijesti me o imanu!' Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, reče: 'Iman je da vjeruješ Allaha, subhanehu we te'ala, Njegove meleke, Njegove Knjige, Njegove poslanike, Sudnji dan i da vjeruješ da je sve određeno, bilo dobro, bilo zlo.' Čovjek opet reče: 'Istinu si kazao.' Zatim reče: 'Obavijesti me o ihsanu (savršenstvu u vjeri)!' Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, mu kaza: 'Ihsan je da robuješ Allahu kao da Ga vidiš, jer ako ti Njega ne vidiš, On tebe, zaista, vidi.' Zatim reče: 'Obavijesti me o Kijametskom danu?' Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, odgovori: 'Upitani o tome ne zna ništa više od onoga koji ga je upitao.' Obavijesti me o njegovim predznacima', reče čovjek. Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, reče: 'Da robinja rodi sebi gospodaricu, da vidiš gole i bose čobane, čuvare stada kako se nadmeću u gradnji visokih palača.' Poslije toga je onaj čovjek otišao, a nakon izvjesnog vremena, Allahov Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, mi reče: ''O Umere, znaš li ko je bio onaj čovjek?''Ja mu odgovorih: ''Allah i Njegov Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, najbolje znaju.'' On mi tada reče: ''To je bio Džibril, alejhisselam, došao je da vas poduči vašoj vjeri.'' (Bilježi Muslim)

Šerh hadisa: Ovaj hadis je jako važan, zato što pojašnjava kompletnu vjeru. Kaže Poslanik, sallAllahu alejhi we sellm: ''To je bio Džibril, alejhisselam, došao je da vas poduči vašoj vjeri.'' Ovaj hadis je došao u ovoj formi da bi bio što upečatljiviji, što važniji, da bi što više pažnje pobudio kod ashaba. Allahov Poslanik, sallAllahu alehi we sellem, islam tumači kao vidna djela i ovdje spominje temelje islama koji se dijele: na tjelesne (post, namaz), imovinske (kao što je zekat) i one koji objedinjuju oboje (poput hadždža).

Od dokaza koji ukazuju da vanjska djela spadaju pod značenje islama su riječi Poslanika, sallAllahu alejhi we sellem: ''Musliman je onaj od čijeg su jezika i ruku spašeni drugi muslimani.'' Bilježe Buhari i Muslim. Kao i odgovor na pitanje koji je islam najbolji, pa kaže Poslanik,sallAllahu alejhi we sellem: ''Da nahraniš gladnog i da nazoveš selam onome koga znaš i onome koga ne znaš.'' Oba hadisa su od Abdullaha ibn Amra, radijAllahu anhu.

''Od lijepog Islama čovjeka je da ostavi ono što ga se ne tiče.''Iman u ovom hadisu Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, objašnjava srčanim ubjeđenjima čovjeka, ovo potvrđuju također dva ajeta 177. i 285 .iz sure El-Bekara.

("Nije dobročinstvo u tome da okrećete lica svoja prema istoku i zapadu, nego su dobročinitelji oni koji vjeruju u Allaha, u drugi svijet, u meleke, u knjige, u vjerovjesnike, te oni koji od imetka, iako im je drag, daju rođacima i siročadi, siromasima i putnicima namjernicima, prosjacima, i za otkup iz ropstva, oni koji namaz obavljaju i zekat daju, i koji obavezu svoju, kada je preuzmu, ispunjavaju, te oni koji su strpljivi u neimaštini i u bolesti, i za vrijeme borbe.To su oni koji su iskreni i oni koji se Allaha boje."/177/ i "Poslanik vjeruje u ono što mu se objavljuje od Gospodara Njegova, i vjernici, svaki od njih vjeruje u Allaha, i meleke Njegove, i Knjige Njegove, i poslanike Njegove, mi među poslanicima Njegovim ne pravimo podjelu! Oni govore: "Čujemo i pokoravamo se; Molimo Te za oprost, Gospodaru naš, i Tebi se vraćamo!" /285/ Prijevod značenja)

U drugim hadisima se prenosi tumačenje Islama kao srčanog ubjeđenja, a imana kao vanjskih djela organa. Da li ovo znači da su iman i Islam dvije različite stvari ili su jedna te ista stvar?

Da li je svaki musliman mu'min i da li je svaki mu'min musliman? Da bi odgovorili na ovo pitanje moramo potvrditi jednu činjenicu, a ona je; pod jednim imenom može se podrazumijevati više stvari, naravno ako se to ime koristi samo, a ako se spomene uporedno sa još nekim drugim onda ima značenje djela onoga što znači. Ako se termin Islam upotrijebi samostalno, pod njim se podrazumijeva kompletna vjera, vanjska djela i unutarnja osjećanja, ista je situacija i sa terminom iman, međutim, ako se ta dva termina upotrijebe istovremeno, svaki od njih ukazuje na posebno značenje. Islam onda podrazumijeva vanjska, odnosno djela organa, a iman unutarnja ubjeđenja.

Murdžije odvajaju djela od vjerovanja i kažu da je vjerovanje dovoljno izreći jezikom, da govorimo i da vjerujemo srcem, te da djela kojima griješi ne štete njihovom imanu, Druga strana – koja je u suprotnosti od njihovog mišljenja – su haridžije koji su ubjeđenja da čovjek koji učini veliki grijeh izlazi iz Islama. Između ove dvije grupe su mu'tezile; oni su ubjeđenja da čovjek koji učini veliki grijeh nije vjernik niti nevjernik, a ehli sunnet vel džemat su isto srednjeg mišljenja, ali ne kao mu'tezile, pa kažu: ''Onaj koji učini veliki grijeh i koji izostavlja dužnosti (vadžibe) u Islamu zove se vjernikom i kažu on je vjernik griješnik ili vjernik sa umanjenim imanom. Ehli Sunnet vel džemat kažu :''Da je iman izgovoriti jezički i da ono što se izgovori jezikom slijedi djelo.'' Također su mišljenja da se iman povećava i smanjuje; povećava se pokornošću prema Allahu, subhanehu we te'ala, a smanjuje se griješenjem prema Allahu, subhanehu we te'ala.

Ihsan je stalna svijest da nas Allah, subhanehu we te'ala, kontroliše u svim našim pokretima i situacijama.

Definicija Islama:

1. Njegov prvi rukn je šehadet da nema boga osim Allaha, subhanehu we te'ala. Šehadet je ključ kojim čovjek ulazi u ovu vjeru – ko izgovori dva šehadeta postaje musliman.

2. Obavljanje namaza podrazumijeva njegovo činjenje; onako kako je to naređeno te ustrajnost u njegova obavljanja

3. Davanje zekata: davanje zekata je izdvajanje dijela imetka uz određene uvjete, određenim stranama, tj. onima, kojima je propisano da se daje zekat.

4. Post: tj. post mjeseca ramazana svake godine.

5. Hadždž.

Definicija imana:

1. Iman u Allaha, subhanehu we te'ala: to je vjerovanje u Njegovo postojanje da je On Tvorac svega; njegov Vlasnik i Upravitelj. Vjerovanje da nema božanstva koje ima pravo da se obožava osim Njega, vjerovanje da On ima lijepa imena i uzvišena svojstva.

2. Iman u meleke: iman u njihovo postojanje i u sve ono o čemu su nas obavijestili Allah, subhanehu we te'ala, i Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, o njima.

3. Iman u Knjige: vjerovanje u njihovo postojanje i u ono o čemu nas je naš Gospodar obavijestio povodom njih.

4. Iman u poslanike: vjerovanje u njihovo postojanje i u sve ono o čemu nas je obavijestio Allah, subhanehu we te'ala, o njima.

5. Iman u Sudnji dan: iman u proživljenje nakon smrti, obračun i nagrađivanje odnosno kažnjavanje.

6. Iman u kader: odredbu dobra i zla. Iman u kader se dijeli na dva dijela, stepena:

a) Da vjerujemo da je Allah, subhanehu we te'ala, presudio i odredio sve što će se desiti i da će se to desiti taman onako kako je odredio.

b) Allah, subhanehu we te'ala, je stvorio djela robova, tj. On je stvorio povode i omogućio Svojim robovima da urade određena djela. Imana ima 6 ruknova, ko negira jedan – kafir je, a ruknove islama, – učenjaci su se podijelili po pitanju kufra onoga ko zanijeće ili izostavi jedan.

Autor: Imam En-Nevevi

 Iz knjige: Četrdeset hadisa sa tumačenjem

Views: 539 | Added by: webmaster
Total comments: 0
Only registered users can add comments.
[ Registration | Login ]
ONLINE RADIO
youtubekanal
BannerFans.com
Kategorije Hadisa
Anketu
Klanjate li pet puta dnevno?
[ Rjezultat ]
Ukupno Glasove 216
Kalendar