Main » Articles » Kako naučiti klanjati

Vrjednosti i propisi namaza u džematu

U hadisu kojeg prenosi Ebu Hurejre, radijallahu 'anh, je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: „Najteži namaz za licemjere jeste jacija-namaz i sabah-namaz, a da znaju koja je njihova vrijednost, dolazili bi na njih pa makar i pužući. Namjeravao sam da naredim da se uspostavi namaz i odredim čovjeka da ljude predvodi u namazu, a da ja i sa mnom drugi ljudi odemo s drvima do naroda koji ne prisustvuje namazu pa da nad njima zapalimo njihove kuće vatrom." (Buharija, 644; Muslim, 651.)

Namaz u džem'atu je jedan od velikih islamskih obreda. Svi muslimani se slažu da je obavljanje pet dnevnih namaza u mesdžidu jedan od najvećih vidova pokornosti. Svevišnji Allah propisao je ovome Ummetu okupljanja u određenim vremenima od kojih su i: pet dnevnih namaza, džuma-namaz, bajram-namazi, namaz prilikom pomračenja Sunca, dok je najveće i najvažnije okupljanje ovoga Ummeta na Arefatu tokom hadžskih obreda koje ukazuje na jedinstvo Ummeta u pogledu njegova ubjeđenja, njegovih ibadeta i propisa vjere islama. Sva ova veća okupljanja propisana su u islamu radi koristi muslimana. Tako, tokom tih okupljanja dolazi do jačanja i uspostavljanja novih veza, upoznavanjem stanja mnogih muslimana i drugih koristi za sve muslimane općenito, bez obzira na mjesto i porijeklo, kao što Svevišnji Allah i kaže: „O ljudi, mi vas od jednog čovjeka i jedne žene stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo da biste se upoznali. Najugledniji kod Allaha jeste onaj koji Ga se najviše boji, Allah, uistinu, sve zna i nije Mu skriveno ništa." (Prijevod značenja El-Hudžurat, 13.) Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, podstaknuo je na obavljanje namaza u džem'atu pojašnjavajući njegovu vrijednost i ogromnu nagradu. Rekao je: „Namaz u džem'atu vrijedniji je od namaza pojedinca dvadeset i sedam puta." (Buharija, 645, 646; Muslim, 650.) Također je rekao:„Čovjekov namaz u džem'atu vrijedniji je od njegova namaza u kući ili pijaci za dvadeset i pet puta. I tada, kada se lijepo abdesti, zatim izađe do mesžida ne namjeravajući ništa drugo do obavljanje namaza, neće napraviti jedan korak a da mu se njime neće podignuti jedan stepen i obrisati jedna greška, pa, kada završi sa namazom, meleki neće prestati donositi salavat na njega sve dok se bude nalazio na mjestu gdje je klanjao ..." (Buharija, 647.)

 

Obaveznost namaza u džem'atu

 

Namaz u džem'atu je obavezan kada je riječ o pet dnevnih namaza. Na obaveznost njihova obavljanja u džem'atu ukazuje Kur'an i Sunnet. Što se tiče Kur'ana, to su riječi Svevišnjeg Allaha: „Kada ti budeš među njima i kad odlučiš da zajedno s njima obaviš molitvu, neka jedni s tobom molitvu obavljaju ..."(Prijevod značenja En-Nisa', 102.) Ovdje naredba ukazuje na obaveznost prilikom straha (prilikom borbe u džihadu), pa, kada je to obavezno u strahu (tj. kod namaza u strahu) onda je ta obaveza pritvrđenija u stanju sigurnosti. Što se tiče Sunneta, to je hadis Ebu Hurejre, radijallahu 'anh, u kojem Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kaže: „Najteži namaz za licemjere jeste jacija-namaz i sabah-namaz, a da znaju koja je njihova vrijednost, dolazili bi na njih pa makar i pužući. Namjeravao sam da naredim da se uspostavi namaz i odredim čovjeka da ljude predvodi u namazu, a da ja i sa mnom drugi ljudi odemo s drvima do naroda koji ne prisustvuje namazu pa da nad njima zapalimo njihove kuće vatrom." (Buharija, 644; Muslim, 651.) Ovaj hadis jasno ukazuje na obaveznost obavljanja namaza u džem'atu jer:

Prvo: Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, nazvao je one koji ne prisustvuju namazu u džem'atu licemjerima, a zbog izostavljanja sunneta tj. onoga što je preporučeno čovjek se ne smatra licemjerom, pa se zaključuje da su oni izostavljali ono što je vadžib, tj. obaveza.

Drugo: On, sallallahu 'alejhi ve sellem, poželio je da ih kazni za njihovo izostajanje iz namaza, a kazna biva samo zbog izostavljanja obaveze. Sprovođenje te kazne spriječila ga je činjenica da vatrom ne kažnjava niko drugi do Svevišnji Allah, dok, također, spominje se da se sustegnuo od toga jer se u njihovim kućama nalaze i njihove porodice, žene i djeca, kojima namaz u džem'atu nije obavezan.

Od dokaza iz sunneta Allahova Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, koji ukazuju na obaveznost obavljanja namaza u džem'atu jeste i hadis čovjeka starca koji je izgubio vid, bio je slijepac i nije imao sa sobom vodiča, pa je zatražio od Vjerovjesnika, sallallahu 'alejhi ve sellem, da klanja u svojoj kući. Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, ga je upitao:„Čuješ li poziv-ezan?" Čovjek je rekao: „Da", a na to mu je Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, uzvratio: „Odazovi se! Ne mogu ti naći olakšicu!" (Muslim, 653.)

Također, od dokaza obaveznosti obavljanja namaza u džem'atu jesu i Vjerovjesnikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: „Ko čuje ezan pa se ne odazove, njemu nema namaza osim sa opravdanjem." (Ebu Davud, 551; Ibnu Madže, 793; Hakim, 1/245; i kaže da je vjerodostojan po uslovima Buharije i Muslima. Vjerodostojnim ga je ocijenio i šejh Albani u „Sahih Ibni Madže", 645.) Također, ovdje se mogu spomenuti i riječi Ibnu Mes'uda, radijallahu 'anh: „Viđao sam nas (na namazima) i s njih (namaza) nije izostajao osim licemjer čije je licemjerstvo bilo poznato." (Muslim, 654.) Namaz u džem'atu je obavezan samo po muškarce. Nije obavezan ženama i djeci koja nisu punoljetna zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu 'alejhi ve sellem, riječi u vezi žena i njihova namaza: „... a njihove kuće su bolje za njih." (Ebu Davud, 567; Ahmed, 2/76; Hakim, 1/209; i kaže da je vjerodostojan s čime se slaže i Zehebi a vjerodostojnim ga je ocijenio i šejh Albani u „Irva'u", 515.) Međutim, nema smetnje da žene prisustvuju namazu u džem'atu kada su propisno obučene, kada postoji sigurno i bezbjedno mjesto za njih, kada njihov dolazak na namaz u džem'atu neće biti razlog smutnje i kada im to dozvole njihovi muževi. Onima koji su obavezni da obavljaju namaz u džem'atu propisano im je da to čine u mesdžidu. Onaj ko izostavi džem'at i klanja sam bez opravdanja, njegov namaz je ispravan, ali je takav griješan zbog izostavljanja vadžiba-obaveze.    

 

Da li je čovjek obevezan klanjati u džem'atu ako je klanjao prije toga isti namaz kući

 

Na ovakvom čovjeku nije obaveza da ponovo klanja isti namaz sa džem'atom, već mu se to samo preporučuje. Ako i bude klanjao isti namaz sa džem'atom, prvi namaz koji je klanjao sam kod kuće računat će se fardom, a namaz koji klanja sa džem'atom računat će se nafilom. Ebu Zerr, radijallahu 'anh, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: „Kakvo li će biti tvoje stanje kada u tvoje vrijeme namjesnici budu odgađali namaze izvan njihovih vremena?"Ebu Zerr, radijallahu 'anh, je zatražio savjet rekavši: „Allahov Poslaniče, šta mi naređuješ?" Rekao je: „Klanjaj namaz u njegovom vremenu, pa, ako ga opet stigneš s njima, klanjaj ga i snjima, to će ti biti nafila." (Muslim, 648.) Također, Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao je dvojici muškaraca koji su se bili izdvojili u mesdžidu i nisu klanjali namaz u džem'atu:„Ukoliko klanjate u svojim kućama, pa dođete u mesdžid i zateknete džem'at,

klanjajte s njima, to će vam biti nafila." (Ebu Davud, 575, 576; Tirmizi, 219; Nesa'i, 2/112. Tirmizi je rekao za hadis: „Hasen-sahih." Albani ga je ocijenio vjerodostojnim u „Sahihu Tirmizije", 181.)

 

Najmanji broj džematlija za uspostavljanje namaza u džem'atu

 

Najmanji broj džematlija za obavljanje namaza u džem'atu je dvojica bez razilaženja, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu 'alejhi ve sellem, riječi Maliku b. El-Huvejrisu, radijallahu 'anh: „Kada nastupi namasko vrijeme, neka jedan od vas dvojice prouči ezan, zatim, neka jedan od vas dvojice prouči ikamet i neka vas predvodi u namazu onaj koji je od vas dvojice stariji." (Buharija, 658; Muslim, 674.)

 

Čime se prispjeva u džem'at

 

U džem'at se prispjeva prispjevanjem na jedan rekat dotičnog namaza, a onaj koji sigurno stigne na ruku'u, taj je stigao i na rekat. Nakon toga će se smiriti i nastaviti slijeđenje imama. Ebu Hurejre, radijallahu 'anh, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: „Ukoliko stignete na namaz i zateknete nas na sedždi, idite i vi na sedždu ali je nemojte ubrajati, jer onaj koji stigne na rekat, taj je stigao i na namaz." (Ebu Davud, 875; Ibnu Madže, 468; a šejh Albani ga je ocijenio vjerodostojnim u „Irva'u", 496.)

 

Ko ima opravdanje da izostane iz namaza u džem'atu

 

Musliman u sljedećim situacijama ima opravdanje da izostane iz namaza u džem'atu:

● Bolesnik kojem će odlazak do mesdžida radi obavljanja namaza u džem'atu stvoriti poteškoće i otežati mu bolest, jer je i Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kada se razbolio izostao iz namaza u džem'atu pa je govorio: „Naredite Ebu Bekru da predvodi ljude u namazu." (Buharija, 713; Muslim, 418.) Također, zbog riječi Abdullaha b. Mes'uda, radijallahu 'anh: „Viđao sam nas (na namazima) i s njih (namaza) nije izostajao osim licemjer čije je licemjerstvo bilo poznato ili bolesnik." (Muslim, 654.) U ovom slučaju, opravdanje ima i onaj koji se plaši da će se na putu do mesdžida razboliti.

● Onaj koji trpi malu ili veliku nuždu i onaj koji se nalazi pred postavljenom hranom i ima potrebe za njom, zbog hadisa Aiše, radijallahu 'anha, u kojem Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kaže: „Nema namaza u prisustvu hrane, niti dok se trpi mala ili velika nužda." (Muslim, 560.)

● Svaki onaj koji se boji za sebe, svoj imetak i svoju porodicu, jer je strah opravdanje za izostajanje iz džem'ata.

● Neprohodnost, zadobijanje tegobe na putu do mesdžida usljed velike kiše, snijega, vjetra, mrkle noći i sl., također, opravdanje je za izostajanje iz namaza u džem'atu, zbog hadisa Ibnu Omera, radijallahu 'anhuma, koji kaže: „Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, bi naređivao muezzinu – kada bi noć bila hladna i kišovita - da kaže: 'Klanjajte u kućama.'" (Buharija, 632; Muslim, 697; i rivajet je Muslimov.)

● Zapadanje u tegobu i teškoću usljed dugog imamovog učenja u namazu, jer je jedan čovjek klanjao sa Mu'azom, radijallahu 'anh, pa kada je Mu'az odužio, čovjek se izdvojio i klanjao sam i nakon što je obavijestio Vjerovjesnika, sallallahu 'alejhi ve sellem, o svome postupku, Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, nije ga ukorio. (Muslim, 465.)

● Strah da će ga družina s kojom putuje proći i mimoići, pa, ukoliko i ode na namaz u džem'at, njegovo srce će biti zaokupirano razmišljanjem o njima.

● Strah od smrti bližnje osobe, kao npr. da bližnji ima smrtne muke, živi svoje zadnje trenutke života, pa čovjek voli da bude kod njega i podstiče ga na šehadet i sl., pa zbog toga ima opravdanje da izostane iz džem'ata.

 

Pravljenje drugog džem'ata u istom mesdžidu

 

Ukoliko određeni broj ljudi prođe namaz u džem'atu za stalnim imamom, ispravno je da oni mogu uspostaviti novi džem'at u istom mesdžidu i klanjati namaz, zbog općenitih Vjerovjesnikovih, sallallahu 'alejhi ve sellem, riječi: „Namaz čovjeka s drugim čovjekom bolji je od namaza kada klanja sam ..." (Ebu Davud, 554; Nesa'i, 2/104; Ahmed, 5/140; Hakim, 1/247; i kaže da je vjerodostojan. Spomenuo ga je i Ibnu Hadžer u Telhisul-habiru, 2/26; a vjerodostojnim su ga ocijenili i Ibnu Seken, el-Ukajli i Ibnul-Medini.) Također, zbog hadisa u kojem je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao – nakon što je došao jedan čovjek u mesdžid po završetku namaza -: „Ko će udijeliti milostinju ovome, pa klanjati s njim?"Ustao je jedan čovjek i klanjao s pristiglim. (Tirmizi, 220; Ahmed, 3/5; i Tirmizi ga je ocijenio dobrim, dok ga je šejh Albani ocijenio vjerodostojnim u „Sahihu Tirmizije", 182.)Međutim, ako se često ili gotovo uvijek uspostavlja  dva džemata ili čak i više, pa to postane običaj narodu, tada to postaje zabranjeno, jer to nije bilo poznato u vrijeme Allahova Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, i njegovih ashaba, i to dovodi do cijepanja jedinstva, poziva na nemar i lijenost kada je u pitanju prisustvovanje namazu u džem'atu za stalnim imamom, a također to može biti i razlog odgađanja namaza od njegovog prvog vremena.

 

Propis nekog drugog namaza kada se prouči ikamet za farz-namaz

 

Kada muezzin stane da uči ikamet za farz-namaz, nikome nije dozvoljeno da otpočinje s bilo kojim drugim namazom, pa se okupira njime sam, a zapostavlja namaz u džem'atu. Ovo nije dozvoljeno zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu 'alejhi ve sellem, riječi: „Kada se prouči ikamet za namaz nema namaza osim obaveznog (farz-namaza)." (Muslim, 710.) Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je vidio nekog čovjeka kako klanja dok je muezzin učio ikamet za sabahski farz, pa mu je rekao:„Jel' ti to klanjaš sabahski farz od četiri rekata?!" (Muslim, 711.)

Međutim, ako muezzin počne učiti ikamet, a čovjek je već ranije otpočeo s nafilom namazom, tada će malo požuriti s namazom kako bi stigao na početni tekbir i stupio u farz-namaz. Pojedini islamski učenjaci su stava ukoliko čovjek bude na prvom rekatu nafile namaza, a muezzin zauči ikamet, da tada treba prekinuti sa namazom, dok, ukoliko bude na drugom rekatu, neće prekidati namaz već će požuriti s drugim rekatom kako bi stigao na početni tekbir i pristupio farz-namazu.

Sadržaj preuzet sa Web-portala http://el-asr.com


Category: Kako naučiti klanjati | Added by: webmaster (2011-11-16)
Views: 181
Total comments: 0
Only registered users can add comments.
[ Registration | Login ]
ONLINE RADIO
youtubekanal
BannerFans.com
Kategorije Hadisa
Anketu
Klanjate li pet puta dnevno?
[ Rjezultat ]
Ukupno Glasove 216
Kalendar